legalizacija

Evo ljudi... vjerojatno se pitate zašto toliko dugo nisam pisao. Prvo nisam imao jebene volje a drugo nisam ni znao šta da vam napišem. Jer kad jednom doživite prosvjetljenje i kad jednom u životu pušite travu kakvu, travu kavu treba pušiti jednostavno zaboravite sve o čemu ste mislili i zaboravite tj. vaše mišljenje koje ste imali o travi jednostavno se promjeni. Do sad sam ja mislio da sam znao nešto o travi; mislio sam da znam kako se treba ponašati kad ste napušeni i kako treba filozofirati o nekim stvarima ali kad probate jednu vrstu trave i shvatite da se od nje ne možete pomaknuti i da vidite stvari koje nikad prije niste vidjeli, tada shvatite da niste vi koji kontrolirate travu nego je ona koja kontrolira vas.. To se vjerujte mi zove kvalitetna trava. I po mom mišljenju kada uspijete kontrolirati travu koja je kvalitetna tada ste tek u životu doživili jebeno tako zvano "prosvjetljenje" jer ako ste uspjeli kontrolirati travu koja je visoke kvalitete tada je vaš um dovoljno uzrasto da možete razmišljati o stvarima o kojima nikad niste razmišljali!!! Ali do tada uživajte, experimentirajte i pušite što više trave uz filozofiju. Peace out!!!

Dr. Robert Tore, ugledni zagrebački psihijatar, stručnjak je za probleme ovisnosti, osobito za narkomaniju i alkoholizam. Zaposlen je u bolnici "Sestre milosrdnice", klinici za psihijatriju, alkoholizam i druge ovisnosti u Zagrebu, na odjelu za alkoholizam, dok je donedavna radio s narkomanima. Na jesen će izaći knjiga o drogama, koju je već napisao, a za Globus smo razgovarali o predstojećim promjenama zakonskih propisa koji se bave uživanjem i prodajom lakih i teških droga, kao i o društvenom tretmanu marihuane, za koju neke društvene grupe traže legalizaciju.Naime ovih se dana raspravlja o mini reformi Kaznenog zakona, točnije članka 173. koji regulira zloupotrebu opojnih droga. Pitanje droga nije regulirano niti jednim postojećim zakonom. Zakon o drogama u pripremi je cetiri godine, ali nije donesen, pa se to pitanje rješava na temelju nekoliko zakona i na nekoliko mjesta. To su Kazneni zakon, Zakon o kaznenom postupku i Zakon o sudovima za mladež.

PITANJA I ODGOVORI

Razlikuje li zakon, primjerice marihuanu od kokaina?

Ne, zakoni koji se primjenjuju ne razlikuju lake od teskih droga, ili vise štetne od manje štetnih droga. Ta diferencijacija nije predviđena niti predstojećim mini reformama. Zakon o drogama napravit će diferencijaciju droga, ali neće ići u dekriminalizaciju ili legalizaciju lakših droga. Takav je i svjetski trend. Ide se, naprotiv, ka kriminalizaciji lakih droga, alkohola i cigareta, da se ograniči i pušenje i pijenje.

Po dosadašnjem zakonu, posjedovanje bilo koje droge je krivično djelo?

Da, tako je. Može biti tretirano prekršajno ili krivično. Policija je dužna odraditi svoj posao, zaplijeniti drogu, privesti konzumenta i proslijediti slučaj sudu. Nije određeno kolika je manja količina droge, koliko veća, tako da sudovi to sami određuju. Iz naše prakse vidljivo je da su sudovi liberalni i ne iživljavaju se na mladeži zatečenoj s manjom količinom marihuane.

Ipak, podatak o pušenju, tj. posjedovanju marihuane, ostaje u kaznenoj evidenciji?

Eksperimentalni ili rekreativni pušači marihuane koje je, dok su pušili drogu, zatekla policija, a koji su dotad svoju naviku držali bezazlenom i bezopasnom, odjednom shvate koliko to za njih može biti
životno problematično. Ne samo da od tog trenutka imaju problema s roditeljima, nego odjednom, prvi put u životu, imaju posla s policijskim i sudskim aparatom.

Naime posjedovanje marihuane, pa i u najmanjim količinama, jest krivično djelo. Posjedovanje manje količine kažnjava se uvjetnom kaznom zatvora ili, u boljem slučaju, mjerom obaveznog psihijatrijskog liječenja.

Nakon sto istutnje godine mladosti-ludosti, mlada osoba sazrijeva i vise joj ne pada na pamet pušenje marihuane zabave radi, ali u kaznenoj evidenciji sve i dalje stoji zapisano. Ta neizbrisiva mrlja iz prošlosti prati osobu i može je životno diskreditirati. Isto tako, kod zapošljavanja u državnim službama zahtjeva se potvrda o (ne)kažnjavanju iz koje je vidljivo da je nekoć bilo počinjeno krivično djelo.
Štetnost cigareta

Ako marihuana nije štetna - sto je općenito poznato - zašto se njezine uživatelje progoni?

Činjenica da dosad, unatoč brojnim istraživanjima, nije dokazana značajna štetnost marihuane, nikome ne daje za pravo da tvrdi da bi njezinu uporabu valjalo ozakoniti. Odnosno, nikome ne daje za pravo da dokazuje da zato sto ne šteti da istom koristi, da je marihuana nekakvo "zdravo" sredstvo ovisnosti. Nadalje, zakonodavac nema takvo blagonaklono mišljenje o marihuani koji se njome bave, niti puno mari za akademsko-salonsko debatiranje o potrebi njezine eventualne legalizacije, nego njezinu preprodaju i posjedovanje prekršajno odnosno krivično kažnjava.

U čemu je tajna popularnosti trave?

Od svih ilegalnih droga marihuana se svakako daleko najviše upotrebljava. Ona je zaista blaga i najmanje štetna od svih dosad poznatih sredstava ovisnosti. Neusporedivo je, po svakoj osi, manje pogubna od alkohola, a, isto tako, manje je štetna za tjelesno zdravlje od pušenja običnih cigareta. Kada bi se svi problemi oko droga i drogiranja sveli samo na štetu koju izaziva pušenje marihuane, onda praktički problema u nekom značajnijem vidu ne bi ni bilo.

Gotovo svi ovisnici, bilo o "teškim", "rekreativnim", ili "lakim" drogama, kao i jedan dio mladih koji ne uživaju droge, marihuanu uopće ne smatraju drogom. Iako se ne možemo složiti s tako radikalno zaoštrenim, na kraju krajeva pogrešnim stavom, ne možemo mu ni osporiti djelomičnu ispranost.

Konkretno, koliko je pušenje marihuane štetno?

Marihuani se tendenciozno već nekoliko desetljeća pokušava "utjerati štetnost, no zasad su ti napori ostali bez značajnijih rezultata, čak i kod skupine višegodišnjih kroničnih pušača, a kamoli da bi ikoja teza o štetnosti marihuane bila znanstveno održiva kod njezinih eksperimentalnih i rekreativnih konzumenata.

Jedino je nedvojbeno dokazan štetan učinak dugotrajne upotrebe marihuane na pluća. Naime, dim marihuane sadržava iste kancerogene tvari kao i duhan, i to u nešto većim količinama. Doda li se tome činjenica da se marihuana "duva", a ne pusi, sto znaci da se uvlaci dublje i zadržava dulje u plućima, upotreba marihuane nosi rizik za razvoj karcinoma pluća.

S druge strane marihuana se pusi rijetko, čak i okorjeli pušaći ne puse vise od 2 do 3 cigarete marihuane dnevno, sto je neusporedivo manje od rutinske dnevne doze pušača duhana. U svjetlu te činjenice možemo kazati da je rizik za obolijevanje od karcinoma pluca cak i kod kroničnih pušača marihuane deset puta manji nego kod pušača cigareta. Kod sporadičnih pušača marihuane taj se rizik ne da izračunati,nezanemarivo je malen.

Kada bi eskalacijska teorija prema kojoj tzv. lake droge poput marihuane i hašiša vode prema daljnjoj zloupotrebi ostalih, "teških" droga poput heroina, bila točna, dovoljno bi bilo da se borba protiv sredstava ovisnosti fokusira na kanabinoide i time bi problem droga bio riješen.

Nažalost, to naprosto nije tako, nego svako sredstvo ovisnosti ima svoj osebujni magnetizam, svoj stupanj štetnosti, svoj obrazac uzimanja i svako sredstvo ovisnika sebi privlači svoju grupaciju ovisnika. Stoga je zdravorazumski prirodno da snage i sredstva za suzbijanje problema ovisnosti rasporedimo sukladno štetnosti pojedinih sredstava ovisnosti.

Štoviše, stvari o pitanju društvene štetnosti droga stoje čak tako da preveliko rasipanje snaga na sprečavanje zloupotrebe tzv. lakih (hašiš i marihuana) i tzv. rekreativnih droga (speed - ecstasy - LSD) ne bi imalo bitnijeg utjecaja na problem droga u užem i ozbiljnom smislu te rijeci. Dok obratno bas i ne vrijedi, jer kada bi se sve postojeće snage utrošile na suzbijanje zloupotrebe tzv. teških droga (heroina i kokaina) odnosno samo heroina u slučaju Hrvatske, problem droga bio bi zahvaćen u svojoj biti.
Ne štetnost lakih droga

Kako to?

Naime, oko toga da su štetne samo "teške" droge, droge u užem i ozbiljnom smislu te rijeci, slažu se ne samo svi meritorniji stručnjaci na tom polju nego i sami ovisnici. Daleko od zagovora za ikakvu legalizaciju, ali valja kazati da su po stupnju zdravstvene, psihološke i društvene štetnosti sve droge osim kokaina i heroina neusporedivo manje štetne od, u našoj sredini legalnih droga: cigareta i alkohola.

Zašto?

Marihuana, ma koliko bila jaka u djelovanju, ne zamagljuje svijest niti umanjuje opću ubrojivost. Zauzimanjem aktivnog stava može je se poništiti u učincima i vratiti se u stanje pune pribranosti. Kombinacija alkohola i marihuane pogubna je jer alkohol potencira ono lose u marihuani, i obratno, marihuana potencira ono najgore u alkoholu. Njihovo istodobno uzimanje nerijetko dovodi do stanja mučnine, obamrlosti i tupila.

Marihuana smiruje unutarnju napetost i popravlja raspoloženje jer smanjuje agresivni potencijal napušene osobe. Pušaći marihuane nisu skloni agresiji i agresivnim ispadima.

Koji su razlozi protiv legalizacije marihuane?

Pitanje legalizacije marihuane u našoj zemlji je apsolutno deplasirano. Ipak, svejedno smo dužni navesti razloge zbog kojih bi od legalizacije marihuane bilo daleko veće društvene štete nego koristi.
Marihuanu ne treba legalizirati jer ionako je već dovoljno dostupna daje puše svi koji je zaista žele pušiti. Nema razloga učiniti je dostupnom i onom dijelu pučanstva koji nema narkofilski interes, a probao bi je iz puke radoznalosti.

Dr. Robert Tore, ugledni zagrebački psihijatar

Moram ovomu svemu dodati svoje mišljenje. Sva sreća da još ima nekih malo pametnijih ljudi koji imaju pozitivan stav o marihuani, a spremni su o tome razgovarati u javnosti, odnosno podjeliti svoje mišljenje sa narodom. Ne slažem se s doktorom u zadnjoj izjavi "Marihuanu ne treba legalizirati jer ionako je već dovoljno dostupna daje puše svi koji je zaista žele pušiti. Nema razloga učiniti je dostupnom i onom dijelu pučanstva koji nema narkofilski interes, a probao bi je iz puke radoznalosti"
zato jer ljudi koji žele uživati u marihuani, bez obzira dali je ona dostupna svima ili nije, nisu u potpunosti opušteni i nisu potpuno slobodni što se tiče kozumiranja trave! Jer ljudi imaju jako oštar stav prema travi a možda bi se to i promijenilo kad bi se ona legalizirala.

Prije dva dana smo frend i ja išli peć jabuke sa preljevom od znate već čega. Uglavnom uzeli smo margarina, malo vode, malo vutre (za 3-4 pljuge) i puno šećera. Sve smo to izmiksali, napravili nekakvu pastu. Ajme koji je to smijeh bio. Ta pasta je toliko smrdila da nisam imao volje ni okusiti to. Uzeli smo 3 jabuke, napunili ih tom čarobnom smjesom, i stavili ih da se peću. Nekih 25 min na najviše stupnjeva. Kad se to ispeklo to je izgledalo pregadno, ali jebiga kakav bi ja to kuhar bio da to nisam probao. Znam da sam vjerojatno negdje u smjesi pogriješio, i nije mi baš bilo svejedno to probati ( naravno da sam ja morao probati prvi, ipak sam ja to radio, a frend me je samo s gađenjem gledao) I odrežem ja komadić jabuke, umočim je još malo u smjesu i teškom mukom pojedem to. Na moje iznenađenje i nije bilo tako loše. I uzmem ja drugi komadić, pa još jedan i tako nastavim jesti. Frendu se to isto svidjelo tako da mogu reć da i nisu tako loše te jabuke. Nismo se previše napušili ali osjetili smo neki učinak. Jabuke su bile solidne ali ih više nikad neću raditi. Drugi put radim maslac. Sve mi se čini da nema do dobrog pravog jointa. Ili sam ja loš kuhar ili pljuga ima bolji učinak.

Hm... Dugo nisam ništa napisao! Iskreno rečeno nije mi se dalo. Svi nešto pitaju kad će novi post i ta sranja. Ljudi, za napisat nešto treba imati inspiracije koju ja sad trenutno nemam i već vidim da ovaj post neće imati smisla! Tako da pošto nemam inspiracije nešto napisat evo par slikica tako da možete uživati dok se ja ne smislim nešto napisati!


Moja najdraža

Ako je nešto ilegalno ljudi time neće ništa postići jer ako ja želim pušiti travu doći ću do nje bila ona ilegalna ili legalna. Netko bi rekao da će djeca vidjevši da je trava legalna pomisliti da je to u redu i odmah će to ić probat ali to nije tako jer djeca nisu takva. Prije će nešto privući djetetovu pažnju ako je ilegalno, zabranjeno jer je to ujedno i zanimljivo pa će svatko od malo bahatije djece to ić probat ne zato što mu je to dostupno nego baš suprotno jer mu je to nedostupno, ilegalno - zanimljivo. Država ko država misli da sve može riješiti zakonom od 18 god. pa nek tako napravi i za travu nek ju smiju kupovati samo osobe od 18 god. i rješen problem! Svijet se mjenja. Ili su djeca sve sposobnija ili su ljudi sve gluplji. Čuo sam da se trava pojavila u osnovnoj školi. Pri tom ne mislim na 7-8 razred nego na niže razrede kao što je 4. razred. Da dobro ste čuli! Ali to nisu kriva ta djeca, nego onaj koji im je omogućio da dođe do toga! Da se vratim na ono o čemu govori moj naslov. Kvaliteta. Ljudi dobivaju svakakva sranja od trave. Trava od koje te boli glava nije trava, ili trava u sitnom izdanju nije trava. Sve je to zadnji škart koji ćemo uvijek dobivati. Zašto? Prvo jer trava nije legalizirana. Da je legalizirana pušili bi najbolju kvalitetu tako da se ni roditelji ni država nebi trebali brinuti da se trujemo! Drugo zato jer smo i mi glupi. Kad ti netko donese biber i ti vidiš da je to biber i da to nevalja, a ujedno znaš da trenutno nema trave ti to uzmeš. Tako da ti ovaj i sljedeći put donese jebeni biber, i sljedeći put i tako te jebe u zdrav mozak. A šta je s kifovima, s masnoćom, s onim što je Bogom dano? To taj šupak puši doma i smije se jer te je izlevao. Tako da ja mislim da kad nitko nebi uopće uzimao taj biber, kad bi se svi opametili i pušili samo kvalitetu, na "tržištu" bi i bilo samo kvalitetne vutre i svi bi bili sretni i zadovoljni i svi bi pušili donekle kvalitetnu travu! To vam je isto kao i sa cigarama (iako ih ja ne pušim). Ako neki čovjek puši mališu i slučajno nema istih u dućanu dali će taj kupiti kolumbo! Ja mislim da neće jer kad jednom naučiš šta je kvaliteta ne vraćaš se na smeće. To isto vrijedi i za travu. Ako pušiš kvalitetu svaki ćeš put željeti pušiti još bolju i bolju travu a ako pušiš smeće i ne mičeš se sa smeća ostat češ na smeću i svi ćete levatiti. Tako da vam želim u životu što više kifova i što manje bibera kao i što manje levata. Ako već netko ima vutre bolje nek ima kifove i kvalitetnu masnoću a ne ostatke. Ljudi peace! Čujemo se. Želim da vam prsti budu što masniji od mrvljenja kifova!

Danas me zove frend i govori da je našao neke grane pa ako bi mogli isprobati taj čaj! Imao je paket pun grana ( umro sam od smjeha, zamisli da odeš nekom to riješit ) :o) Stavili smo vodu da kuha, pa te grane ( kuća je počela mirisati pa smo otvorili sve prozore) i malo margarina (koji je ubio taj miris) . Pa sam ja stavio još malo margarina pa on još malo, stavili smo toliko margarina da možemo reć da smo pili čaj od margarina a ne od vutre. Uglavnom kuhali smo to neko vrijeme. Kad je bilo gotovo stavimo to u šalice, pošećerimo i popijemo. Bilo je "malo" masno. Ali nije bilo loše čaj ko čaj. I tako popijemo oko pola litre čaja sve skupa, i nakon otprilike pola sata osjetimo djelovanje. Osjećaj je bio dobar, možemo reći da smo bili solidno napušeni. Problem je bio u tome što su te grane ful dugo stajale vani u papiru pa su izgubile svoj sastav thc-a pa mislim da bi se još više napušili da su grane bile svježe. Sve u svemu bilo je super pa više nemojte bacati grane nego si ljepo napravite čaj od zelenka!

Hašiš (haš, šit,) uglavnom je samo mehanički izdvojena smola konoplje i oko deset puta je jači, no to zavisi od kvalitete. Umjetno odgojena marihuana pod halogenim svjetlom, može biti jača od hašiša slabe kvalitete. Hašiš nije previše čest u upotrebi kod nas. ( Moš mislit ) Boje je zelene, smeđe, pa i crne. Za proizvodnju jednog kilograma hašiša potrebno je preko 280 kilograma marihuane. Najbolji i najskuplji je nepalski hašiš (momia ili churrus). Hašiš se prodaje u oblicima kugli, ploča ili pogača raznih dimenzija. Na tržištu je moguće naći i male komadiče od, po cca jednog grama, odlomljenih od kugla ili ploča. Hašiš ima mnogo imena, ali ne toliko kao marihuana. Takozvani Afganistanac smeđa je ili crna pločica i teži cca 250 do 300 grama, Kafur je iz Sjeverne Afrike u obliku štapića, a Zeleni Turčin ili Zeleno veselje, zeleni je prah slabe kvalitete iz Turske. Hašiš može biti i u tabletama. Puši se kao i marihuana, pomiješan s duhanom, ili s opijumom i duhanom. Hašiš se može i piti, pomiješan s alkoholom ili jesti sa šećernim paštama. -

Pošto je večini ljudi koji puše travu Bob Marley zaštitni znak morao sam napisati nešto o njemu!

Mrtav je samo dvadesetak godina, ali se čini kao da je umro mnogo godina prije upravo zbog snage kulta koja se izdigla iz lijesa odmah nakon pokopa. Taj kult izlazi iz njegovog životnog duha, vjerojatno najvažnijeg sastojka njegove glazbe. Glazba = tekst + muzika. To njegove
glazbe se može shvatiti i doslovno jer je on držao roots reggae živim, baš kao što je i roots reggae njega održavao na životu, čak i 1977. kada su mu dijagnosticirali rak. Dijagnoza kao i da nije dijagnozirana jer je iste te godine izdao album "Exodus" sa istoimenim singlom koji je u Velikoj Britaniji zasjeo na osmo mjesto. Doduše album je bio malo smireniji jer je te godine pretrpio i oružani napad u kojem je lakše ozlijeđen. No, da se vratimo malo unatrag.

Rodio se u veljači 1945. godine pod imenom Nesta Robert Marley, a u putovnici mu piše da ga je mama iznijela u svibnju iste godine. Šesnaest godina poslije prva ploča prenosila je preko igle njegov glas onima sa Jamajke kroz zvučnike. Godinu nakon osnovao je grupu The Wailing Wailers koje je dvije godine poslije prodala nevjerojatnih 80 000 kopija albuma "Simmer Down". Godine 1966. oženio je Alpharitu Constantia Anderson poznatiju pod imenom Rita. Nakon Nove godine došlo je vrijeme da se potpuno obaveže na Rasta lifestyle. Taj životni stil (pušenje droga) ga je bacio u zatvor na mjesec dana, a njegovog kolegu iz banda Bunny-a jednogodišnje. Nakon izlaska pa sve 1974. radio je sa Lee 'Scratch' Perry-em i izdao dva albuma "Catch A Fire" i "Burnin'", a 1974. sa originalnom postavom Wailersa podržava Marvin Gaye-a na Jamajci. Zatim su izdali album "Natty Dread" koji se po Bob-ovoj viziji trebao zvati "Knotty Dread" ali su ga na izdavačevo (Tuff Gong/Island) zahtijevanje preimenovali. Taj je album ušao u US Top 100. Popularnost mu je rasla, novinari New York Times-a nazvali ga Crnim Princom reggae-a, za show CBS televizije snima vječno zelene "Kinky Reggae" i "Get Up Stand Up", snima "Live!" sa Londonskog koncerta, umro Haile Selassie, tj. nije po Marley-evom rasta shvaćanju, zadnji put svira sa Tosh-om i Bunny-em kao Wailer. Dakle, bogata i burna 1975. godina. Sljedeće godine izdaje "Rastaman Vibrations", a godinu nakon toga ozljeđuje nogu u prijateljskom nogometnom susretu u kojem je igrao protiv novinara. Rak kao dijagnoza sporog zacjeljivanja rane. Godine 1979. izdaje album "Survival" koji je fokusiran na emancipaciju crnaca i koji dospijeva među UK Top 20. Naredne godine izdaje album "Uprising" sa hitom "Could You Be Loved" koji zasjeda na peto mjesto singlova u Velikoj Britaniji. Kolabira trčeći po Centralnom Parku jer rak se vratio. Konvertira se na kršćansko rastafarijanstvo i mijenja ime u Berhane Selassie. To je i zadnja značajnija stvar iz njegove biografije jer je 1981. umro od raka pluća i tumora mozga, te je pohranjen sa svim počasnim državnim pravima. Prvi posthumni album kompilacijskog karaktera "Legend" dospijeva na prvo mjesto mnogih ljestvica. Otada njegova slava ne jenjava. Dužan sam napomenuti kako su ovo samo crtice iz njegovog životopisa koji u potpunosti ne bi stao ni u uncut verziju Biblije.



''Bob was a Malcom X for te '70s. He never changed his outlook…or even his wardrobe.''

Anti-drug brošure govore da THC biva pohranjen u masnim stanicama, a kasnije iscure kao vremenski tempirane kapsule (eng. time release capsules). Kažu da možete biti pod utjecajem Marihuane cijeli dan, čak i duže. To nije točno, djelovanje na stanje čovjeka aktivno je samo nekoliko sati.

Netko će Vam reći da je danas Marihuana deset puta jača od one u 60´im godinama. To nije točno, no da i je, značilo bi da je Marihuana sigurnija za pušenje danas nego prije 40 godina (jača Marihuana znači manje pušenja, znači manje udisanja dima). Ljudi koji to tvrde reći će Vam da je Marihuana 20 do 30 puta jača nego prije, što nikako nije točno jer bi tada Marihuana trebala sadržavati preko 100% THC-a u sebi, što je nemoguće. Marihuana ne mijenja svoju jačinu tako često, zapravo, nije ju mijenjala nekoliko stotina godina.

Jedna od najvećih neistinitih legendi o Marihuani je ta da ona uzrokuje oštećenja na mozgu. To definitivno nije točno. Obavljena su ispitivanja koja su pokušala dokazati da Marihuana uništava stanice mozga majmuna. Čitav projekt propao je i tako završio svoju priču. Studija nije uspjela pokazati oštećenja na mozgu jer ih nije bilo. Čak i današnja najpreciznija istraživanja pokazuju da nema oštećenja na mozgu uzrokovanih Marihuanom. Mnoge današnje organizacije čiji je rad orijentiran sprečavanju legalizacije Marihuane barataju sa netočnim podacima te ih prenose, dezinformirajući javnost.

Isto tako, ljudi Vas mogu ubjeđivati, zbog čega ste pod djelovanjem Marihuane, zašto ona djeluje na Vaše stanje, ako Vam ne uništava mozak? Ubijanje moždanih stanica nema veze sa stanjem koje uzrokuje Marihuana. Marihuana sadrži kemikaliju koja, sa nekim razlikama, zamjenjuje moždanu kemikaliju. Prosto rečeno, ta kemikalija pritišće posebne gumbiće na mozgu, nazvane receptorima, te tako škaklja moždane stanice. Isto tako, alkohol škaklja moždane stanice, no, uz to, uništava ih. Tako i neke druge droge uništavaju te gumbiće, no, Marihuana to ne radi.

Netko će Vam možda reći da Marihuana uzrokuje smrt. Nitko se nikada od Marihuane nije predozirao. Postoje ljudi koji su alergčni na jagode, lijekove, paradajz, zlato, isto tako postoje ljudi koji su alergični na Marihuanu. To je extremna rijetkost, no, moguće je. Mnoge legalne droge, s druge strane, uzrokuju na stotine smrti svake godine, među njima su alkohol, nikotin, valium, aspirin, kofein. Najveća opasnost koja je vezana uz Marihuanu je ta, da je ona ilegalna. Doktori se bave pitanjem, koliko je Marihuane potrebno da Vas ubije, uspoređujući to sa uobičajenom količinom Marihuane koju ljudi uzimaju. To isto rade i sa ostalim sredstvima, sigurnim i štetnim. Istraživanja pokazuju da je Marihuana 100 puta sigurnija od alkohola, duhana ili kofeina.

Isto tako, mogli ste čuti priču o tome kako Vas Marihuana čini psihotičnom osobom. To je neistina. Naravno, ako osobi sa poteškoćama u ponašanju date Marihuanu prvi puta, bez njezinog znanja, može postati uplašena. Osobe koje pate od psihičkih poremećaja, često uzimaju Marihuanu za smirenje.

Jedna od najpoznatijih legendi je ta, da Marihuana vodi k većim i težim ovisnostima. Laž. U biti, istraživači pripremaju Marihuanu da bi pomogli crack ovisnicima da odustanu od droge. Za razliku od droga koje stvaraju ovisnost, Marihuana nema taj učinak. Kod ljudi se čak javlja potpuno obrnuti učinak, konzumiranjem Marihuane, kod njih se javlja protuovisnost prema težim drogama. Ako je ova tvrdnja istinita, onda bismo mogli reći da pušenje duhana vodi k pušenju Marihuane, a samim time i do uzimanja heroina, što, naravno nije točno, ali, kada čujete ovakve neistine, obratite pažnju na to.

Dosta je učenja o marihuani. Svi znamo da je ona dobra itd. itd. Ali evo šta mene najviše živcira- DROTOVI. Uvijek dođu kad se najmanje nadaš i cijelog te pretresu! Pa otkud njima to pravo? Kad ti nađu neki jebeni kifić koji ti je zalutao negdje u jakni ful su oduševljeni sobom kao da su otkrili najvećeg dilera na balkanu. I šta onda? Ideš lijepo u stanicu na razgovor, pa zovu starce ako si maloljetan, pa zapis, pa nikad mira. ( nemojte ništa imati kod sebe, uvijek buksajte negdje ). Ma čemu sve to? Zato nek država legalizira travu i nek se drotovi bave nekim ozbiljnijim poslovima a ne pretresanjem ljudi u nekom parku ili slično... Koliko ste puta čitali u novinama: " Pijan čovjek došao doma i istukao ženu i djecu!" Ili još gore ubio. -SVAKI DRUGI DAN, a kad ste čitali: Napušeni manijak istukao nekoga? - NIKADA. A zašto? Zato jer trava smiruje, opušta ljude i ne navodi ih na agresivu ( što je najbolje ). Pitajte bilo koga tko puši travu dali su agrsivniji ili smireniji? Odgovor ne moram ni govoriti! Toliko od mene za ovaj put. Nisam pisao par dana jer jednostavno nisam stigao. Eh da skoro sam zaboravio. Thanks svima na podršci iako u ovako malom broju nećemo ništa postići! Peace!